U proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo je 42 posto građana Hrvatske, što je pad u odnosu na godinu ranije kada je čitanost iznosila 56 posto, pokazuju u utorak objavljeni podaci o čitanosti u Hrvatskoj, a u doba opće medijske prezasićenosti informacijama, knjige najviše čitaju žene, mladi, visokoobrazovani i ljudi s višim primanjima, i to beletristiku.

Predstavljajući rezultate najnovijeg istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj na svečanom otvorenju manifestacije “Noć knjige 2019.” u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu, Tamara Kraus iz agencije Kvaka istaknula je kako, kada govorimo o čitanosti knjiga, podaci moraju biti stavljeni u kontekst današnjega vremena, uzimajući u obzir sve čimbenike koji bi mogli utjecati na čitanost.

Nakon tri godine rasta – pad čitanosti

“Ove godine smo uz tradicionalno kvantitativno istraživanje proveli i kvalitativno, metodom grupnih diskusija gdje smo razgovarali s čitateljima, odnosno nečitateljima knjiga, a isto tako i s nakladnicima i knjižničarima, da doznamo razlog zašto se knjige čitaju ili ne čitaju, i zašto se čitanost danas mijenja i na koji način”, rekla je Kraus.

Rezultati kvantitativnog istraživanja pokazuju da je u Hrvatskoj 42 posto građana pročitalo barem jednu knjigu u zadnjih godinu dana. Usporedbe radi, u prethodnom trogodišnjem razdoblju čitanost je bilježila kontinuirani rast – sa 47 posto u 2016., preko 53 posto u 2017., na 56 posto, koliko je iznosila prošle godine.

Više od prosjeka čitaju žene i osobe u dobi od 26 do 35 godina starosti (50 posto), visoko obrazovane osobe (69 posto), te one s višim primanjima (65 posto).

Govoreći o navikama čitanja, Kraus je istaknula kako se postavlja pitanje – mijenja li se čitanost ili svijet koji nas okružuje. “Najnovija istraživanja stručnjaka sa Sveučilišta u Kaliforniji pokazuju da mi danas konzumiramo više informacija nego ikada do sada, oko 100.000 riječi dnevno”, kazala je.

U vrijeme modernih tehnologija i novih sadržaja serije su postale “romani novoga doba”, a konzumiranje sadržaja uglavnom se svodi na aktivnost bez dodatnog angažmana, nasuprot tradicionalne knjige, koja zahtijeva angažman i disciplinu čitatelja, napomenula je.

Knjige koje čitamo uglavnom kupujemo (46 posto), ili ih posuđujemo u knjižnicama (40 posto), uz zabilježen trend pada posudbe u knjižnicama (s prošlogodišnjih 46 posto), te porasta kupovine (s 39 posto u 2018.). Najviše se čita beletristika (58 posto), pa publicistika (32 posto), te stručne knjige (28 posto) i priručnici (21 posto).

Kad je riječ o kupovini knjiga, istraživanje također pokazuje pad, pa je tako u zadnja tri mjeseca knjigu kupilo 24 posto hrvatskih građana, u usporedbi s 25 posto u godini ranije. Od toga više od polovice, 51 posto, kupljeno je u knjižarama, a slijede kiosci (21 posto), sajmovi knjiga (16 posto), te internet (13 posto).

E-knjige još nisu zamijenile tiskane knjige

Istraživanje je pokazalo i da elektronička knjiga još uvijek nije zamijenila tradicionalnu tiskanu knjigu: e-knjige čita i kupuje samo dva posto Hrvata, nasuprot čak 86 posto koji niti čitaju niti kupuju knjige u digitalnom obliku.

Govoreći o načinima popularizacije čitanja, Kraus je istaknula kako ne treba zanemariti ulogu novih medija, bilo da se radi o Facebooku, YouTubeu, podcastu, web stranicama autora ili čitatelja, kritičara, različitih tzv. ‘book influencera’, a među ispitanicima se posebno pokazuju važne akcije koje provode knjižničari, različite tribine, klubovi knjiga i gostovanja autora.

“Na kraju, vraćajući se na onih 100.000 riječi dnevno i bogatstvo svih informacija koje osiromašuju našu pažnju, pitamo se ima li čitanje knjige danas budućnost? Ima, međutim, moramo biti svjesni svih ometanja, kao i da u čitanje knjiga treba uložiti trud i angažman, da je potrebna disciplina. Kad to osvijestimo, možda ćemo smanjiti sve nepotrebne informacije i naći prostora koji nam omogućuje da pročitamo knjigu”, poručila je Kraus.

Podijeli objavu