Svečano otvorena 13. Noć knjige

0
116

Točno u podne 23. travnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorena je 13. po redu Noć knjige koja se održava u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portala za knjigu i kulturu Moderna vremena, udruge Knjižni blok – Inicijativa za knjigu te Hrvatske udruge školskih knjižničara.

Noć knjige odvijat će se diljem Hrvatske s više od 1100 programa i akcija. Ova kulturna manifestacija se održava u 254 gradova i mjesta a u programu sudjeluje 155 narodnih knjižnica, gotovo 100 knjižara, antikvarijata i nakladnika, 330 različitih ustanova – od škola, vrtića, muzeja i fakulteta do domova za umirovljenike i bolnica.

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija ; Izvor: HGK

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, otvarajući Noć knjige, “u podne“, istaknula je da ne postoji ni jedno područje u umjetnosti koje ne osjeća promjenu u načinu komuniciranja u kulturi, te je dodala kako istaknula ministarstvo i ostali neće odustati od mjera za poticanje čitanja.

“To nije nešto što će stati i naši će napori biti sve važniji, a to što radimo morat ćemo raditi još više, Poticanje čitanosti, važan je uvjet u održavanju društva vitalnim i zdravim, sposobnim da se odupre brojnim izazovima suvremenih prilika”, rekla je ministrica Nina Obuljen Koržinek.

U programu otvorenja predstavljeni su najnoviji rezultati istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj. Tek 38 posto Hrvata je u protekloj godini pročitalo knjigu te se tako u odnosu na prošlu godinu čitanost nije promijenila.

Tamara Kraus, agencija Karika; Izvor: HGK

 

“Međutim, ukoliko se rezultati pogledaju od 2020. godine, kada je 49 posto populacije Hrvatske pročitalo barem jednu knjigu i usporedimo s ovogodišnjim brojkama, postoji trend pada čitanosti knjiga. Naime, danas, u odnosu na prije pet godina čak 11 posto populacije manje čita knjige. Oni koji čitaju knjige, najčešće pročitaju dvije knjige godišnje”, istaknula je Tamara Kraus iz agencije Karika koja je provela istraživanje.

Više od prosjeka ispitanika čitaju žene, njih 45 posto su visokoobrazovane osobe, njih 61 posto su osobe s višim prihodima, te oni koji žive u Istri i Primorju. Oni koji knjige čitaju najčešće ili kupuju njih 40 posto ili nabavljaju knjige u knjižnicama (njih 37%).

Oko 1/3 ispitanika pročitanu knjigu posudi od prijatelja ili je dobije na poklon, dok  devet posto knjigu fotokopira ili skine s Interneta.

I kod izbora knjige postoje razlike među ispitanom populacijom, pa je tako beletristika zanimljivija ženama (68%) a publicistika muškarcima (50%). Ako u obzir uzmemo dob i vrstu knjiga, mogli bismo reći da svaka generacija ima neku svoju preferiranu vrstu knjiga: najmlađi više od ostalih čitaju stripove, osobe u dobi od 36 do 45 godina stručne knjige, a nešto starije osobe od 46 do 55 godina više od ostalih zanimaju priručnici i knjige o umjetnosti.

Kupovina knjiga identična je u posljednje tri godine: barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca kupio je svaki peti građanin, odnosno 20 posto hrvatske populacije. S obzirom da je i u posljednjih pet godina kupovina iznosila 23 posto, možemo reći da kupovina knjiga među hrvatskom populacijom stagnira.

Izvor: HGK

Beletristika je skup žanrova koji se u najvećoj mjeri čita, ali isto tako i kupuje u iznosu od 43 posto. Druga najčešća vrsta knjiga koje se kupuju su dječje knjige, kupuje ih 27 posto ispitanika a potom slijede priručnici, stručne knjige i publicistika.

Internet je drugo mjesto po učestalosti kupovine knjige, zadnje tri godine se kupovina knjiga preko interneta stabilizirala i iznosi 20 posto. Internet kao mjesto kupovine knjiga zanimljiviji je najmlađima.